Prepoznajete li rodno uvjetovano nasilje online? Znate li kako reagirati na takva ponašanja ili ste i sami_e doživjeli takvo nasilje?
Online rodno uvjetovano nasilje odnosi se na štetne radnje usmjerene protiv osobe ili grupe na temelju njihova roda. Ukorijenjeno je u nejednakoj dinamici moći između rodova i često je manifestacija duboko ukorijenjenih društvenih normi i očekivanja. Ovaj oblik nasilja nesrazmjerno pogađa pojedince na temelju njihovog rodnog identiteta i pridonosi održavanju rodne neravnopravnosti. Rodno uvjetovano nasilje može imati mnoge oblike, uključujući fizičko, seksualno, psihičko i ekonomsko zlostavljanje.
Online seksualno nasilje se odnosi na upotrebu digitalnih platformi i tehnologija za seksualno ozljeđivanje, uznemiravanje ili zlostavljanje osoba. Ovaj oblik nasilja uključuje dijeljenje eksplicitnih ili intimnih slika bez pristanka, neželjene seksualne prijedloge, internetsko uhođenje i druga seksualno eksplicitna ponašanja koja se javljaju u online okruženju. Seksualno nasilje na internetu može se manifestirati na razne načine, uključujući društvene medije, aplikacije za razmjenu poruka, internetske forume i druge digitalne prostore.
Online nasilje nad intimnim partnerom_icom odnosi se na korištenje digitalnih tehnologija i internetskih platformi kao sredstva za primjenu moći, kontrole ili nanošenja štete u intimnom odnosu. Ovaj oblik nasilja uključuje zlostavljanje koje se provodi putem digitalnih komunikacijskih kanala, društvenih medija ili drugih online prostora. Internetsko nasilje između intimnih partnera_ica može se manifestirati na različite načine i utjecati na emocionalnu, psihičku, a ponekad i fizičku dobrobit žrtve.
Negativne interakcije, uvrede i napadi na internetu mogu stvoriti trajan krug negativnosti, a s vremenom to može narušiti osjećaj vlastite vrijednosti i pridonijeti osjećaju beznađa, uobičajenom simptomu depresije. Internetsko zlostavljanje, uključujući javno ponižavanje i karakterne napade, može biti posebno štetno. Sram i poniženje doživljeni na internetu mogu se pretvoriti u osjećaje bezvrijednosti i neadekvatnosti, pridonoseći simptomima depresije.
Cyberbullying često uključuje kršenje osobnih granica i prostora. Narušavanje privatnosti ili širenje lažnih i štetnih informacija može izazvati ljutnju jer pojedinci osjećaju da je njihov osobni prostor napadnut. Emocionalne posljedice internetskog zlostavljanja, uključujući stres, tjeskobu i emocionalni stres koje uzrokuje, mogu se očitovati kao ljutnja i bijes – osobe mogu izraziti ljutnju kao mehanizam suočavanja ili kao način priopćavanja svoje emocionalne boli. Žrtve online nasilja također mogu osjećati snažnu želju za pravdom i željeti da počinitelji odgovaraju za svoje postupke. Frustracija zbog uočenog nedostatka posljedica za počinitelja može pridonijeti ljutnji.
Neki oblici online zlostavljanja, poput prijetnji ili izravnog uznemiravanja, mogu stvoriti osjećaj neposredne opasnosti. Ovaj pojačani osjećaj prijetnje može izazvati reakcije panike, uključujući ubrzan rad srca, otežano disanje i osjećaj nadolazeće propasti. Cyberbullying može dovesti do stanja pretjeranog uzbuđenja u kojem su osobe u stalnom stanju opreza – žrtve se mogu bojati odmazde ili eskalirajućih napada, što dovodi do stalnog stanja tjeskobe i zabrinutosti. Ovo pojačano uzbuđenje, u kombinaciji sa stresom zbog internetskog zlostavljanja, može pridonijeti simptomima nalik panici i osjećaju nemira.
Internetsko zlostavljanje često uključuje kritiziranje, osuđivanje i negativne komentare upućene osobi. Pojedinci mogu biti meta zbog svog izgleda, a internetsko zlostavljanje koje uključuje posramljivanje tijela (body shaming) ili napade temeljene na izgledu može imati značajan utjecaj na samopouzdanje. Napadi na identitet osobe, uključujući aspekte kao što su rasa, spol, rod, seksualna orijentacija ili druge osobne karakteristike, mogu pridonijeti osjećaju bezvrijednosti i srama. Internetsko zlostavljanje može usaditi strah od odbijanja i osude. Osobe mogu oklijevati izraziti se ili uključiti u online aktivnosti iz straha od daljnjih napada i jačanja negativne slike o sebi.
Osobe koji su doživjeli online nasilje mogu živjeti u stalnom strahu od daljnjih napada. Strah od osude, negativnih komentara ili javnog ponižavanja može pridonijeti socijalnoj anksioznosti i spriječiti sposobnost osobe da slobodno sudjeluje na internetu. Osobe koji su bile žrtve ozbiljnog internetskog zlostavljanja, kao što je doxing ili prijetnje, mogu razviti simptome posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP). To može uključivati flashbackove, noćne more i povećanu tjeskobu izazvanu online interakcijama. Anksioznost koja proizlazi iz internetskog zlostavljanja može se preliti u izvanmrežni život i utjecati na odnose, posao i dnevne aktivnosti.
Sram i krivnja povezani s bivanjem metom internetskog nasilja mogu biti ogromni. Posljedična izolacija i nedostatak podrške mogu pogoršati osjećaj očaja. U nedostatku zdravijih mehanizama suočavanja, samoozljeđivanje može postati strategija za stjecanje osjećaja kontrole ili privremenog olakšanja. Osobe s već postojećim problemima mentalnog zdravlja kao što su depresija ili tjeskoba mogu biti osjetljiviji na učinke internetskog nasilja. Online napadi mogu pogoršati postojeće probleme mentalnog zdravlja i povećati rizik od samoozljeđivanja.
Ako se osjećate spremni_e, prijavite policiji svaki oblik nasilja na temelju roda. Incidente možete prijaviti sami ili anonimno.
Razgovarajte sa svojim školskim savjetnikom_com/radnikom_com za mlade/mjesnim centrima za socijalni rad – oni vam mogu pomoći stručnim savjetom! Ako osjećate negativne osjećaje, poput srama, kada od bilo koga tražite savjet o svojim mogućnostima, možete zatražiti razgovor s nekim drugim. Nitko ne zaslužuje da mu se sudi za štetu koja mu je učinjena.
U sklopu KBC Zagreb djeluje CENTAR ZA KRIZNA STANJA I PREVENCIJU SUICIDA gdje se može doći bez najave i uputnice između 8 i 20 sati ili nazvati telefonom 01 2376 470 od 0 do 24 sata.
U Savjetovalištu građani i građanke mogu dobiti uslugu psihoedukacije, psihološke prve pomoći, kratke savjetodavne intervencije, procjenu rizika te izradu plana upućivanja na daljnji tretman. Korisnici_ce Savjetovališta ostaju anonimni, a sve su usluge besplatne i nije potrebna uputnica.
Radno vrijeme: srijeda 15.00 – 19.00
Adresa: Rockefellerova 12, Zagreb (Služba za promicanje zdravlja, Odjel za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti)
Telefon: 01 4863 363
E-mail: savjetovalista@hzjz.hr
Če se počutite pripravljene, prijavite kakršno koli obliko nasilja na podlagi spola na spletu policiji – 113 ali lokalnemu centru za socialno delo. Vsak dogodek lahko tudi anonimno prijavite organom pregona na številko: 080 12 00
Spletno nasilje lahko prijavite tudi na portalu Spletno oko
Če potrebujete strokovno vodstvo, vam lahko te organizacije pomagajo:
TOM telefon (vsak dan med 12.00 in 20.00): 116 111
SOS telefon (24/7): 080 11 55
Portal To sem jaz
Unicef Varna točka
