Project Medusa

MEDUSA

Osnažujemo mlade ljude i osobe koje rade s mladima da prepoznaju i odgovore na rodno uvjetovano nasilje na internetu udaljavanjem od rodnih stereotipa

MEDUZA osnažuje.

Projekt MEDUSA nastoji osnažiti mlade za prepoznavanje, prevenciju i primjereno reagiranje na sve oblike i pojave online rodno uvjetovanog nasilja, uvođenjem cjelovitog pristupa osvješćivanju i edukaciji, koji mogu dugoročno koristiti u svom virtualnom svijetu. 

Istovremeno, MEDUSA želi podržati i usmjeriti mlade osobe u radu s mladima te im ponuditi nove i korisne smjernice za učinkovito djelovanje na području prepoznavanja i prevencije online nasilja i rodno uvjetovanog uznemiravanja.

Rodno uvjetovano nasilje na internetu

Cyberbullying je kombinacija online zlostavljanja i rodno uvjetovanog nasilja. To je svaki štetni čin koji je počinjen protiv pojedinca ili grupe pojedinaca na temelju njihova roda koji se događa na internetu ili u digitalnom prostoru. Ovaj oblik nasilja može se odnositi na osobe svih spolova, ali je često nesrazmjerno usmjeren na žene i pripadnike marginaliziranih rodnih identiteta.

 

Procjenjuje se da je 1 od 10 žena od 15. godine već iskusila neki oblik online nasilja.

Pristup Internetu postaje nužan za ekonomski prosperitet i sve se više shvaća kao temeljno ljudsko pravo; stoga je ključno osigurati da ovaj digitalni javni prostor bude siguran i osnažujući za sve, uključujući žene i djevojke.

Spolno uvjetovano nasilje može se pojaviti kao...

Osvetnička pornografija

Dijeljenje intimnih slika ili snimaka osoba bez njihova pristanka, često s namjerom nanošenja štete, neugodnosti ili nevolje.

Online uznemiravanje

Uporno i neželjeno ponašanje na internetu koje uzrokuje emocionalni stres, strah ili nelagodu. To može uključivati ​​online uhođenje, otkrivanje osobnih podataka online (doxing) i druge oblike ciljanog uznemiravanja.

Cyberbullying

Uznemiravanje, ponižavanje ili zastrašivanje putem digitalnih platformi. To može uključivati ​​slanje prijetećih ili ponižavajućih poruka, širenje lažnih informacija ili sudjelovanje u drugim oblicima online zlostavljanja.

Trolanje

Namjerno objavljivanje provokativnog ili uvredljivog sadržaja na internetu s namjerom iritiranja drugih i ometanja online zajednica.

Online uhođenje

Sustavno i opetovano online praćenje ili uznemiravanje pojedinaca zbog kojeg se on/ona osjeća ugroženo ili nesigurno.

Govor mržnje

Izražavanje online koje promovira nasilje, diskriminaciju ili predrasude na temelju spola. To može doprinijeti neprijateljskom online okruženju za pojedince ili grupe.

Obilježja rodno uvjetovanog nasilja na internetu uključuju:

Svi oblici rodno uvjetovanog nasilja, uključujući online nasilje, često proizlaze iz društvenih normi koje održavaju nejednake odnose moći, pri čemu su žene i marginalizirani rodni identiteti nerazmjerno pogođeni.

Počinitelji se često skrivaju iza internetske anonimnosti ili pseudonima, što otežava njihovu identifikaciju i kažnjavanje. Anonimnost počiniteljima nasilja daje lažan osjećaj sigurnosti, hrabrosti, nepobjedivosti i snage.

Može biti prisutno u bilo koje vrijeme, 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, odnosno sve dok žrtva ima pristup internetu/mobilnom telefonu. Svaki oblik online nasilja ostavlja elektronički trag, a žrtva može više puta pročitati ili vidjeti što je nasilnik objavio o njoj.

Rodno uvjetovano nasilje može se pretapati s drugim čimbenicima kao što su rasa, etnička pripadnost, seksualna orijentacija i socioekonomski status, što može dovesti do jedinstvenih i kumulativnih iskustava nasilja.

Tehnologija je pridonijela dinamici i intenzitetu nasilja, većoj uključenosti djece, mladih i odraslih u nasilne radnje, kao i povećanoj okrutnosti u virtualnom svijetu, što dovodi do osjećaja bespomoćnosti i očaja kod žrtava. Rodno uvjetovano nasilje na internetu može dovesti do tjeskobe, depresije i drugih problema s mentalnim zdravljem koji utječu na ukupnu kvalitetu života pojedinca. 

Što je MEDUSA analiza postojećeg stanja pokazala?*​​

15% mladih još uvijek vjeruje da svi oblici rodno uvjetovanog nasilja ne proizlaze iz već postojećih nejednakosti između muškaraca i žena, a oko

60% mladih slaže se da je online zlostavljanje rodno neutralno.

 Osim toga, značajan udio mladih (više od 60%) još uvijek vjeruje da su posljedice offline nasilja teže od posljedica online nasilja. 

 

I mladi ljudi i radnici_ce s mladima prepoznaju nekoliko razloga zašto se online zlostavljanje nedovoljno prijavljuje, uključujući osjećaje straha, srama i beznađa kod žrtve te nedostatak povjerenja u organe za provođenje zakona i druge autoritativne institucije. Sudionici_ce su također imali vrlo različite stavove prema okrivljavanju žrtve, pri čemu su mnogi osjećali potrebu preuzeti odgovornost za svoje postupke, iako su neki postupci mogli dovesti do ozbiljnog zlostavljanja i nasilnih obrazaca.

 

 *Analiza se temeljila na postojećoj literaturi, kao i na fokus grupama i anketi, obje provedene s 120 mladih i 66 radnika_ca s mladima u Hrvatskoj, Italiji i Sloveniji.

Jeste li spremni_e razbiti neke MITOVE?

Iako rodno uvjetovano nasilje na internetu nerazmjerno pogađa žene, na meti mogu biti osobe svih spolova i rodova. Dječaci i muškarci, nebinarni pojedinci i članovi LGBTQIA+ zajednice također doživljavaju internetsko nasilje. Međutim, možemo reći da različiti rodovi češće doživljavaju različite oblike rodno uvjetovanog nasilja na internetu, npr. žene i djevojčice mogu češće dobivati neprimjerene slike/komentare, doživljavati bodyshaming i seksualno uznemiravanje, dok dječaci i muškarci češće mogu biti žrtve e-datinga, prijetnji i sl.

Cyberbullying može imati duboke i trajne učinke na dobrobit osobe, a njegove posljedice mogu biti jednako značajne kao one koje proizlaze iz fizičkog nasilja. Online zlostavljanje može prouzročiti teške psihološke probleme žrtvi (i dovesti do depresije, tjeskobe i drugih problema s mentalnim zdravljem), utjecati na žrtvin osjećaj sigurnosti i odnose izvan mreže te naštetiti osobnom ili profesionalnom ugledu. Online nasilje također nije odvojeno od brige o fizičkoj sigurnosti. Prijetnje na internetu mogu eskalirati u fizičko nasilje ili uhođenje u offline svijetu.

Cyberbullying može imati duboke i trajne učinke na dobrobit osobe, a njegove posljedice mogu biti jednako značajne kao one koje proizlaze iz fizičkog nasilja. Internetsko zlostavljanje može prouzročiti teške psihološke probleme žrtvi (i dovesti do depresije, tjeskobe i drugih problema s mentalnim zdravljem), utjecati na žrtvin osjećaj sigurnosti i odnose izvan mreže te naštetiti osobnom ili profesionalnom ugledu. Internetsko zlostavljanje također nije odvojeno od brige o fizičkoj sigurnosti. Prijetnje na internetu mogu eskalirati u fizičko nasilje ili uhođenje u offline svijetu.

Rodno uvjetovano nasilje online doista može biti počinjeno od strane stranaca, ali ono nije ograničeno na nepoznate osobe. Počinitelji mogu biti i osobe koje je žrtva poznavala, uključujući poznanike_ce, prijatelje_ice, suradnike_ce i intimne partnere_ice. To može zakomplicirati dinamiku zlostavljanja, jer žrtva može biti iznenađena ponašanjem osobe za koju misli da poznaje. S novim tehnologijama, online nasilje između intimnih partnera_ica je u porastu, što može uključivati partnere_ice koji koriste digitalne platforme za uspostavu kontrole, online uhođenje ili sudjelovanje u drugim oblicima online zlostavljanja, uključujući dijeljenje intimnih slika ili informacija bez pristanka.

Ideja da su dječaci i muškarci inherentno jači i manje pogođeni emocionalnim stresom stereotip je koji previše pojednostavljuje složeni raspon emocija koje pojedinci doživljavaju. Emocionalna otpornost uvelike varira i nije određena samo spolom. Očekivati da dječaci i muškarci budu otporni na emocionalne izazove doprinosi toksičnim normama maskuliniteta. Pritisak društva na muškarce da se prilagode tradicionalnim predodžbama o snazi i stoicizmu može ih obeshrabriti u izražavanju ranjivosti, što otežava rješavanje i suočavanje s emocionalnim učinkom online nasilja. Osobe koje su proživjele nasilje mogu oklijevati potražiti pomoć zbog straha od osude ili stigme povezane s izražavanjem ranjivosti.

Iako je istina da anonimnost može predstavljati prepreku, važno je prepoznati da postoje mjere i sustavi podrške za rješavanje i ublažavanje internetskog nasilja. Mnoge jurisdikcije donijele su zakone i propise koji se bave uznemiravanjem i nasiljem na internetu. Različite online platforme i društvene mreže imaju mehanizme za prijavu koji korisnicima omogućuju prijavu zlostavljanja. Iako proces može imati svoje izazove, vlasti mogu poduzeti mjere protiv online prijestupnika, posebno u slučajevima kada su uključene i ozbiljne prijetnje ili nezakonite aktivnosti. Od ključne je važnosti njegovati mrežu podrške koju čine prijatelji_ce, obitelj i saveznici_ce. Saznanje da postoje ljudi koji vam mogu pružiti emocionalnu podršku i vodstvo može vam pomoći da se nosite s izazovima internetskog nasilja.

UJEDINJENI GLASOVI:​

Prekidanje šutnje o online rodno uvjetovanom nasilju

Pisanje o vašem iskustvu s internetskim nasiljem također vam može pomoći na putu od traume do izlječenja.
Slušamo vašu priču i cijenimo vaše osjećaje. Podijelite svoju priču anonimno OVDJE.

Želite li sudjelovati u projektu MEDUSA?

Organizirat ćemo razne radionice za mlade i treninge za radnike_ce s mladima. Možete sudjelovati i svojim povratnim informacijama pomoći nam pružiti najbolji mogući sadržaj!

* ako ste maloljetna osoba, navedite kontakt podatke svojih roditelja/zakonskih skrbnika,
inače vas ne možemo kontaktirati s dodatnim informacijama.