Osnažujemo mlade ljude i osobe koje rade s mladima da prepoznaju i odgovore na rodno uvjetovano nasilje na internetu udaljavanjem od rodnih stereotipa
Projekt MEDUSA nastoji osnažiti mlade za prepoznavanje, prevenciju i primjereno reagiranje na sve oblike i pojave online rodno uvjetovanog nasilja, uvođenjem cjelovitog pristupa osvješćivanju i edukaciji, koji mogu dugoročno koristiti u svom virtualnom svijetu.
Istovremeno, MEDUSA želi podržati i usmjeriti mlade osobe u radu s mladima te im ponuditi nove i korisne smjernice za učinkovito djelovanje na području prepoznavanja i prevencije online nasilja i rodno uvjetovanog uznemiravanja.
Cyberbullying je kombinacija online zlostavljanja i rodno uvjetovanog nasilja. To je svaki štetni čin koji je počinjen protiv pojedinca ili grupe pojedinaca na temelju njihova roda koji se događa na internetu ili u digitalnom prostoru. Ovaj oblik nasilja može se odnositi na osobe svih spolova, ali je često nesrazmjerno usmjeren na žene i pripadnike marginaliziranih rodnih identiteta.
Pristup Internetu postaje nužan za ekonomski prosperitet i sve se više shvaća kao temeljno ljudsko pravo; stoga je ključno osigurati da ovaj digitalni javni prostor bude siguran i osnažujući za sve, uključujući žene i djevojke.
Počinitelji se često skrivaju iza internetske anonimnosti ili pseudonima, što otežava njihovu identifikaciju i kažnjavanje. Anonimnost počiniteljima nasilja daje lažan osjećaj sigurnosti, hrabrosti, nepobjedivosti i snage.
Može biti prisutno u bilo koje vrijeme, 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, odnosno sve dok žrtva ima pristup internetu/mobilnom telefonu. Svaki oblik online nasilja ostavlja elektronički trag, a žrtva može više puta pročitati ili vidjeti što je nasilnik objavio o njoj.
Rodno uvjetovano nasilje može se pretapati s drugim čimbenicima kao što su rasa, etnička pripadnost, seksualna orijentacija i socioekonomski status, što može dovesti do jedinstvenih i kumulativnih iskustava nasilja.
Tehnologija je pridonijela dinamici i intenzitetu nasilja, većoj uključenosti djece, mladih i odraslih u nasilne radnje, kao i povećanoj okrutnosti u virtualnom svijetu, što dovodi do osjećaja bespomoćnosti i očaja kod žrtava. Rodno uvjetovano nasilje na internetu može dovesti do tjeskobe, depresije i drugih problema s mentalnim zdravljem koji utječu na ukupnu kvalitetu života pojedinca.
15% mladih još uvijek vjeruje da svi oblici rodno uvjetovanog nasilja ne proizlaze iz već postojećih nejednakosti između muškaraca i žena, a oko
Osim toga, značajan udio mladih (više od 60%) još uvijek vjeruje da su posljedice offline nasilja teže od posljedica online nasilja.
I mladi ljudi i radnici_ce s mladima prepoznaju nekoliko razloga zašto se online zlostavljanje nedovoljno prijavljuje, uključujući osjećaje straha, srama i beznađa kod žrtve te nedostatak povjerenja u organe za provođenje zakona i druge autoritativne institucije. Sudionici_ce su također imali vrlo različite stavove prema okrivljavanju žrtve, pri čemu su mnogi osjećali potrebu preuzeti odgovornost za svoje postupke, iako su neki postupci mogli dovesti do ozbiljnog zlostavljanja i nasilnih obrazaca.
*Analiza se temeljila na postojećoj literaturi, kao i na fokus grupama i anketi, obje provedene s 120 mladih i 66 radnika_ca s mladima u Hrvatskoj, Italiji i Sloveniji.
Iako rodno uvjetovano nasilje na internetu nerazmjerno pogađa žene, na meti mogu biti osobe svih spolova i rodova. Dječaci i muškarci, nebinarni pojedinci i članovi LGBTQIA+ zajednice također doživljavaju internetsko nasilje. Međutim, možemo reći da različiti rodovi češće doživljavaju različite oblike rodno uvjetovanog nasilja na internetu, npr. žene i djevojčice mogu češće dobivati neprimjerene slike/komentare, doživljavati bodyshaming i seksualno uznemiravanje, dok dječaci i muškarci češće mogu biti žrtve e-datinga, prijetnji i sl.
Cyberbullying može imati duboke i trajne učinke na dobrobit osobe, a njegove posljedice mogu biti jednako značajne kao one koje proizlaze iz fizičkog nasilja. Online zlostavljanje može prouzročiti teške psihološke probleme žrtvi (i dovesti do depresije, tjeskobe i drugih problema s mentalnim zdravljem), utjecati na žrtvin osjećaj sigurnosti i odnose izvan mreže te naštetiti osobnom ili profesionalnom ugledu. Online nasilje također nije odvojeno od brige o fizičkoj sigurnosti. Prijetnje na internetu mogu eskalirati u fizičko nasilje ili uhođenje u offline svijetu.
Cyberbullying može imati duboke i trajne učinke na dobrobit osobe, a njegove posljedice mogu biti jednako značajne kao one koje proizlaze iz fizičkog nasilja. Internetsko zlostavljanje može prouzročiti teške psihološke probleme žrtvi (i dovesti do depresije, tjeskobe i drugih problema s mentalnim zdravljem), utjecati na žrtvin osjećaj sigurnosti i odnose izvan mreže te naštetiti osobnom ili profesionalnom ugledu. Internetsko zlostavljanje također nije odvojeno od brige o fizičkoj sigurnosti. Prijetnje na internetu mogu eskalirati u fizičko nasilje ili uhođenje u offline svijetu.
Rodno uvjetovano nasilje online doista može biti počinjeno od strane stranaca, ali ono nije ograničeno na nepoznate osobe. Počinitelji mogu biti i osobe koje je žrtva poznavala, uključujući poznanike_ce, prijatelje_ice, suradnike_ce i intimne partnere_ice. To može zakomplicirati dinamiku zlostavljanja, jer žrtva može biti iznenađena ponašanjem osobe za koju misli da poznaje. S novim tehnologijama, online nasilje između intimnih partnera_ica je u porastu, što može uključivati partnere_ice koji koriste digitalne platforme za uspostavu kontrole, online uhođenje ili sudjelovanje u drugim oblicima online zlostavljanja, uključujući dijeljenje intimnih slika ili informacija bez pristanka.
Ideja da su dječaci i muškarci inherentno jači i manje pogođeni emocionalnim stresom stereotip je koji previše pojednostavljuje složeni raspon emocija koje pojedinci doživljavaju. Emocionalna otpornost uvelike varira i nije određena samo spolom. Očekivati da dječaci i muškarci budu otporni na emocionalne izazove doprinosi toksičnim normama maskuliniteta. Pritisak društva na muškarce da se prilagode tradicionalnim predodžbama o snazi i stoicizmu može ih obeshrabriti u izražavanju ranjivosti, što otežava rješavanje i suočavanje s emocionalnim učinkom online nasilja. Osobe koje su proživjele nasilje mogu oklijevati potražiti pomoć zbog straha od osude ili stigme povezane s izražavanjem ranjivosti.
Iako je istina da anonimnost može predstavljati prepreku, važno je prepoznati da postoje mjere i sustavi podrške za rješavanje i ublažavanje internetskog nasilja. Mnoge jurisdikcije donijele su zakone i propise koji se bave uznemiravanjem i nasiljem na internetu. Različite online platforme i društvene mreže imaju mehanizme za prijavu koji korisnicima omogućuju prijavu zlostavljanja. Iako proces može imati svoje izazove, vlasti mogu poduzeti mjere protiv online prijestupnika, posebno u slučajevima kada su uključene i ozbiljne prijetnje ili nezakonite aktivnosti. Od ključne je važnosti njegovati mrežu podrške koju čine prijatelji_ce, obitelj i saveznici_ce. Saznanje da postoje ljudi koji vam mogu pružiti emocionalnu podršku i vodstvo može vam pomoći da se nosite s izazovima internetskog nasilja.
Pisanje o vašem iskustvu s internetskim nasiljem također vam može pomoći na putu od traume do izlječenja.
Slušamo vašu priču i cijenimo vaše osjećaje. Podijelite svoju priču anonimno OVDJE.
Organizirat ćemo razne radionice za mlade i treninge za radnike_ce s mladima. Možete sudjelovati i svojim povratnim informacijama pomoći nam pružiti najbolji mogući sadržaj!
* ako ste maloljetna osoba, navedite kontakt podatke svojih roditelja/zakonskih skrbnika,
inače vas ne možemo kontaktirati s dodatnim informacijama.
